Inflacija predstavlja rastuću brigu za mnoge Europljane, pa tako i za građane Hrvatske. Ovog ljeta nerijetko smo mogli čuti kako su čak i njemački te austrijski državljani ostali šokirani cijenama koje su ih zatekle na odmoru. Cijene kuglice sladoleda uspoređivane su diljem jadranske obale, a u većini turističkih odredišta bila je i tristo posto skuplja u odnosu na prethodnu godinu. Ima li kraja inflaciji ili stiže novi udar poskupljenja?
Svi se pitaju što nas očekuje već ove zime, ali i naredne godine. Što je inflacija i kako do nje dolazi? Kakve su projekcije za naredno razdoblje? Možemo li se zaštiti od rasta cijena? U nastavku bloga saznajte odgovore na prethodna pitanja.
Što je inflacija?
Riječ “inflacija” jedna je od često spominjanih riječi već duže vrijeme. Zapravo, nakon korone i rata u Ukrajini, vjerojatno je druga najveća vijest koja novinarima osigurava medijski prostor u gotovo svakoj informativnoj emisiji. No, što je zapravo inflacija i kako do nje dolazi?
Za sve koji si teško mogu predočiti što ona točno znači, evo jednostavnog primjera: prije nekog vremena smo otišli u trgovinu i za 100 eura natovarili puna kolica. Ono što danas kupimo za isti iznos, stane tek u pola vrećice. Iznos od 100 eura se nije promijenio, ali se smanjio broj artikala koji za taj iznos možete kupiti.
Navedeno se događa iz jednog jednostavnog razloga – jer novac gubi na vrijednosti. Cijene proizvoda trajno rastu pa za istu vrijednost novčanica u novčaniku, kroz određeno razdoblje možemo kupiti sve manje proizvoda.
Pojam inflacija odnosi se na situaciju kada u gospodarstvu raste opća razina cijena dobara i usluga koje potrošači kupuju u određenom razdoblju. To dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute, stoga potrošači iz mjeseca u mjesec trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga.
Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tijekom vremena.
Inflacija je izravna posljedica neravnoteže između proizvodnje i potražnje, a navedeno dovodi do kontinuiranog rasta cijena proizvoda i usluga te zauzvrat uzrokuje gubitak vrijednosti novca i posljedično kupovne moći, odnosno potražnja je veća od proizvodnje (ponude).
Zašto dolazi do općeg rasta cijena?
Jedan od razloga zašto dolazi do inflacije je taj da količina ukupnog novca u državi raste brže od količine proizvedene robe ili usluga. Kada je potražnja veća od ponude, roba i usluge se mogu prodavati po višoj cijeni. Za potrošače to znači da će proizvodi biti skuplji.
Također, razlog rasta inflacije može biti zbog nestašice sirovina (npr. ulja, žitarica i dr.), rasta troškova proizvodnje ili porasta plaća. Opravdano ili ne – kad je potražnja puno veća u odnosu na ponudu, cijene će porasti. Ili drugim riječima – raste inflacija.
Nadalje, loša ekonomska politika neke države može biti također “zaslužna” za porast inflacije. Naime, ako država odluči povećati količinu novca u njegovom optjecaju i izda više novčanica u protok, novac će izgubiti na vrijednosti.
Što je veća količina novca u optjecaju u nekom gospodarstvu, to je veći i rizik raširenog rasta cijena, odnosno promjene opće razine cijena u gospodarstvu. Inflaciju uzrokuje pretjerano povećanje novca u optjecaju. Ako u određenoj godini gospodarstvo određene zemlje nije poraslo, a novca ima dvostruko više, cijene će vrlo brzo u prosjeku porasti za isti postotak.
Inflacija troškova
Inflacija troškovnog pritiska nastaje kada cijene rastu zbog većih troškova proizvodnje, kao što su sirovine ili plaće radnika. Potražnja za robom ostaje nepromijenjena jer ponuda robe opada uslijed viših troškova proizvodnje. Kao rezultat toga, dodani troškovi proizvodnje prenose se na potrošače u obliku viših cijena gotovih proizvoda.
Jedan od glavnih znakova inflacije troškova može se vidjeti u povećanju cijena nafte ili metala, jer su oni značajni inputi. Na primjer, ako cijene bakra porastu, tvrtke koje koriste bakar za proizvodnju svojih proizvoda mogu povećati cijene robe. Ako potražnja proizvoda ne ovisi o potražnji bakra, taj će se trošak prenijeti na potrošače. Rezultat su veće cijene za potrošače, bez promjene u potražnji za proizvodima koje konzumiraju - nastaje inflacija troškova.
Isto tako, plaće također utječu na troškove proizvodnje i obično su najveći trošak za posao. Ako tvrtka podiže cijene zbog povećanja plaća zaposlenih, ponovo se pojavljuje inflacija troškova.
No, i prirodne katastrofe također mogu potaknuti cijene. Na primjer, ako poplava uništi usjev šećera, cijene mogu porasti u cijeloj ekonomiji jer se šećer koristi u mnogim proizvodima.
Kako se mjeri inflacija?
Inflacija se mjeri promatranjem cijene potrošačke košare kroz godine ili neko kraće razdoblje. Mjeriti možete i vi sami. Sastavite popis vaše potrošačke košare (npr. mlijeko, kruh, svinjsko meso, voće i povrće, režije, cijena odlaska u restoran, kino, kazalište i dr.), zapišite cijenu svakog proizvoda/usluge i promatrajte kako se kreću cijene kroz određeno razdoblje.
Razlika u cijenama predstavlja inflaciju. Ako cijene neznatno rastu (oko 1 do 2%), govorimo o blagoj, zdravoj inflaciji. No, ako se razlika u cijeni povećala za 6%, 7% ili više posto, riječ je o snažnoj inflaciji.
Blaga inflacija je dobra, ona je zapravo pokazatelj gospodarskog rasta.
Inflacija se izračunava na različite načine ovisno o vrstama dotičnih roba i usluga i suprotna je deflaciji, koja pokazuje opći pad cijena roba i usluga. Do deflacije dolazi kada inflacija padne ispod 0%.
Najpopularniji pokazatelj za izračunavanje inflacije je indeks potrošačkih cijena (IPC), ali postoje i drugi pokazatelji za mjerenje rasta cijena, poput indeksa cijena proizvođača.
Indeks potrošačkih cijena mjeri postotnu promjenu cijene košarice roba i usluga koje kućanstva često koriste. Ovaj ekonomski pokazatelj koristi se za izračunavanje inflacije u većini zemalja širom svijeta. Mogu postojati razlike na temelju kojih se izračunava indikator. Često možete naići na izraz osnovna inflacija, koji se u većini slučajeva odnosi na cijene roba i usluga, osim hrane i energije.
Izrađuje se u skladu s metodološkim načelima koja su postavili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Statistički ured Europske unije (Eurostat). Državni zavod za statistiku (DZS) institucija je koja izračunava i objavljuje indeks potrošačkih cijena za Republiku Hrvatsku. Detaljnije o indeksima pogledajte na poveznici.
Makroekonomske projekcije za europodručje i Hrvatsku
Makroekonomske projekcije pokušaj su predviđanja i razumijevanja budućeg stanja gospodarstva u općim crtama. Sadržavaju informacije o gospodarskom rastu, inflaciji, plaćama, nezaposlenosti i trgovini. Stručnjaci Eurosustava i Europske središnje banke (ESB) izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo.
Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB‑a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu.
Osim toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, a HNB istodobno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.
Očekivanja glede globalne gospodarske aktivnosti nisu se znatnije promijenila posljednjih mjeseci, premda najrecentnija ostvarenja upućuju na sve izraženije negativne rizike.
Očekivani rast hrvatskoga gospodarstva za 2023. godinu nije se promijenio u odnosu na lipanjsku projekciju HNB-a i iznosi 2,9%, a rast u 2024. i 2025. mogao bi se usporiti na 2,6%. Pritom recentna kretanja, uključujući ona u vanjskome okružju, upućuju na jačanje negativnih rizika.
Na tržištu rada trebali bi se nastaviti bilježiti trendovi rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti uz porast nominalnih i realnih plaća. Relativno snažan rast zaposlenosti u prvom polugodištu 2023. ponajviše je rezultat dinamiziranja gospodarske aktivnosti u uslužnim djelatnostima, poglavito u turizmu.
U nastavku godine, kao i u ostatku projekcijskog razdoblja, očekuje se postupno slabljenje zamaha, u skladu s projiciranim gospodarskim kretanjima. Tako se očekuje razmjerno blago dodatno smanjenje stope nezaposlenosti, djelomično i pod utjecajem sve izraženijeg zapošljavanja stranih radnika.
Što je s inflacijom prema analizi ESB-a?
Prema analizi ESB-a, očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om smanjiti s prosječnih 8,4 % u 2022. na prosječne stope od 5,6 % u 2023., 3,2 % u 2024. i 2,1 % u 2025. Nakon velikog smanjenja tijekom 2023. očekuje se da se ukupna inflacija uglavnom neće znatnije mijenjati u prvoj polovici 2024. i da će se potom postupno smanjivati u 2025. te dosegnuti inflacijski cilj ESB‑a u trećem tromjesečju 2025.
Smanjenje ukupne inflacije tijekom projekcijskog razdoblja posljedica je smanjenja godišnjih stopa promjene svih glavnih sastavnica, premda u različitoj mjeri. Na njezino kretanje u početku utječu i snažni bazni učinci povezani sa sastavnicama energije i hrane te, tijekom cijelog projekcijskog razdoblja, mjere fiskalne politike i pretpostavke o cijenama sirovina.
Nadalje, očekuje se da će inflacija cijena energije, koja će se u 2024. povećati zbog postupnog ukidanja mjera fiskalne potpore, tek neznatno pridonijeti ukupnoj inflaciji u 2025. Inflacija cijena energije trebala bi znatno pridonijeti smanjenju ukupne inflacije u kratkoročnom razdoblju. Ostat će negativna do posljednjeg tromjesečja 2023. te potom postati pozitivna i povećati se na 7,4 % u drugom tromjesečju 2024.
Taj preokret smatra se posljedicom ponovnog povećanja cijena energenata nakon smanjenja u protekloj godini, baznih učinaka s promijenjenim predznakom od četvrtog tromjesečja 2023. godine te ukidanja fiskalnih mjera za kompenzaciju visokih cijena energije i visoke inflacije.
Očekuje se da će se inflacija cijena energije u 2025. smanjiti na 1,4 %, što je uglavnom u skladu s razinama veleprodajnih cijena nafte, plina i električne energije iz tehničkih pretpostavki.
Godišnja inflacija cijena hrane, koja je u kolovozu 2023. iznosila 9,8 %, trebala bi se smanjiti na 3,0 % u drugom tromjesečju 2024. zbog znatnog pada inflacije cijena prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda.
Što nam govori analiza HNB-a?
Prema analizi HNB-a, inflacija, koja je u kolovozu privremeno porasla zbog poskupljenja energenata, trebala bi nastaviti slabjeti te bi se nakon 10,7% ostvarenih protekle godine mogla usporiti na ocijenjenih 8,8% u 2023. i dodatno se sniziti na 4,7% u 2024. te 2,4% u 2025. godini.
Usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje inflacije cijena energije, premda je ograničenje ponude sirove nafte na svjetskom tržištu odnedavno inflaciju poguralo naviše. Inflacija cijena hrane također se usporava u okružju i dalje osjetno nižih cijena energenata u odnosu na iznimno visoke razine iz sredine 2022. godine, kao i smanjenja cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu.
Niže cijene energenata i drugih sirovina trebale bi u uvjetima normalizacije globalnih lanaca opskrbe usporiti i rast cijena industrijskih proizvoda. Za razliku od toga, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) mogla bi se u 2023. ubrzati na 9,4%. Naime, inflacija cijena usluga posljednjih se mjeseci zadržala na visokim razinama te bi sveukupno u 2023. mogla porasti više nego što se prije očekivalo.
Inflaciji cijena usluga ponajprije pridonose ugostiteljske usluge i usluge smještaja, a činitelji koji utječu na rast njihovih cijena uključuju, između ostalog, raniji rast troškova izazvan porastom cijena energije i hrane, nedostatak radne snage i rezultirajući porast plaća, snažnu potražnju za turističkim uslugama, kao i nastavak procesa konvergencije cijena usluga prema prosječnoj razini u europodručju.
Tko ima koristi od inflacije?
Opće povećanje cijena proizvoda i usluga za neke može predstavljati veliki gubitak, dok bi drugi mogli povećati svoje bogatstvo na račun inflacije. Tko ima koristi od inflacije? Tko su dobitnici inflacije?
Iako potrošači nemaju koristi od inflacije (čak naprotiv), ulagači mogu imati koristi od rasta potrošačkih cijena držanjem financijskih instrumenata na financijskim tržištima. Na primjer, oni koji su uložili u dionice energetskih kompanija mogu imati koristi od povećanja cijena dionica s rastom cijena energenata.
Dioničari su u određenoj mjeri zaštićeni od inflacije. Isti čimbenici koji utječu na rast cijena robe utječu i na povećanje vrijednosti poduzeća. Mnogo toga ovisi i o djelatnosti u kojoj tvrtka posluje.
Korisnici kredita s fiksnom kamatnom stopom također mogu biti dobitnici u vrijeme inflacije. Svaki vlasnik velikih dugova s fiksnom stopom ima koristi u vrijeme inflacije. U ovom slučaju kamatna stopa je određena u trenutku sklapanja ugovora i ne mijenja se tijekom vremena. Oni koji uzimaju zajam mogu imati koristi od inflacije, jer rast cijena znači da se vrijednost njihova duga smanjuje. Što je viša stopa inflacije, to je manji teret budućih plaćanja zajmoprimcima.
Vlasništvo nad nekretninama također je dobra zaštita od inflacije, jer s vremenom zadržava vrijednost. Ako gospodarstvo dobro funkcionira i velika je potražnja za nekretninama, vlasnici kuća mogu naplaćivati više cijene za prodaju.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.